Plan rada za razdoblje 2012. – 2015.

1. Sažetak

Labinština je geografsko-povijesni naziv za istočni dio Istre, između rijeke Raše, Čepićkoga polja, Plominskoga zaljeva, južnog dijela masiva Učke i Kvarnerskoga zaljeva ukupne površine približno 220 km2. Područje Labinštine danas čine 5 jedinica lokalne samouprave i to Grad Labin, Općina Kršan, Općina Pićan, Općina Raša, i Općina Sveta Nedelja. Prema prvim rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine na ovom području živi 22.658 stanovnika od čega Grad Labin broji 11.703 stanovnika. Prosječna je gustoća naseljenosti 97 st/km2.

Prema podacima dobivenim iz Registra osoba s invaliditetom koji vodi Hrvatski zavod za javno zdravstvo na dan 10.05.2010. registrirane su 938 osobe s invaliditetom s područja Grada Labina što je oko 8% populacije navedenog grada. Invaliditet je učestaliji kod muškog spola tako je registrirano 576 muškaraca s invaliditetom (61%) dok je 362 žena s invaliditetom (39%).

Broj osoba s invaliditetom koje se prijavljuju u evidenciju nezaposlenih osoba Ispostave Labin Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ujednačen je u razdoblju od 2009. do 2011. godine i iznosi između 35 i 40 osoba. Prisutno je sezonsko smanjenja broja nezaposlenih osoba s invaliditetom i to žena, dok je broj nezaposlenih muškaraca s invaliditetom u navedenom periodu isti.

Usprkos određenim pozitivnim zakonskim rješenjima još uvijek je zapošljavanje osoba s invaliditetom i u ovoj lokalnoj zajednici nedovoljno razvijeno. Ipak, postoje pozitivni primjeri zapošljavanja osoba s invaliditetom u komunalnoj tvrtki, ali i obrtu te radno-zaštitnoj jedinici za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Radi poticanja većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom na području Labinštine utvrđena su dva prioritetna cilja i to osnaživati osobe s invaliditetom i poslodavce za zapošljavanje osoba s invaliditetom te jačati kapacitete radno-zaštitnih jedinica za zapošljavanje osoba s invaliditetom. U svrhu ostvarivanja ovih prioritetnih ciljeva razrađene su konkretne aktivnosti te su određene zadužene osobe za njihovu provedbu.

2. Uvod

Jedna od glavnih zapreka u zapošljavanju osoba s invaliditetom su predrasude. Tako, većina poslodavca povezuje invaliditet sa smanjenom produktivnošću ili potpunom nemogućnošću za rad ili dugotrajnim izbivanjem s posla, a prema Istraživanju stavova poslodavaca o zapošljavanju osoba s invaliditetom iz 2005. godine gotovo 85% poslodavaca smatra da je zapošljavanje osoba s invaliditetom vezano uz rad u zaštitnim radionicama. Navedene predrasude su toliko snažne da usprkos zakonskim rješenjima u pogledu davanja novčanih poticaja za zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada iste još uvijek ne daju očekivani učinak te su poslodavci za njih u pravilu nezainteresirani. Unutar skupine osoba s invaliditetom, pripadnicima kojima prijeti najveći rizik socijalnog i radnog isključivanja su osobe s intelektualnim i višestrukim teškoćama. Naime, čak 95% poslodavaca prema navedenom istraživanju smatra da bi zapošljavanje pripadnika bilo koje druge skupine osoba s invaliditetom bilo produktivnije od zapošljavanja osoba s intelektualnim teškoćama.

Drugi temeljni problem zapošljavanja osoba s invaliditetom jest neadekvatno obrazovanje. Naime, formalna razina obrazovanja osoba s invaliditetom je niža od ostalih nezaposlenih osoba. Pritom se osobe s invaliditetom najčešće obrazuju za zanimanja koja ne odgovaraju potrebama tržišta rada. Tako i osobe s intelektualnim i višestrukim teškoćama obrazuju se za pomoćna strukovna zanimanja, a one s većim teškoćama radno se osposobljavaju. Također, u prijelaznom razdoblju od obrazovanja do zapošljavanja nisu razvijeni zadovoljavajući oblici podrške. Takve kvalifikacije značajno smanjuju pa čak i onemogućuju ikakvu konkurentnost na tržištu rada ovoj skupini te su uzrok nedostatku radnog iskustva, dugotrajnoj nezaposlenosti te u konačnici odustajanju od aktivnog traženja posla.

Nemogućnost promjene položaja u kojem se nalaze nezaposlenim osobama s intelektualnim i višestrukim teškoćama uzrokuje negativne psiho-fizičke promjene: češće oboljevaju (psihički i fizički) od zaposlenih osoba s invaliditetom, osamljuju se što dovodi do društvene izolacije, gube samopoštovanje i samopouzdanje, u većoj su mjeri nespremne za vanjske promjene te se kompetencije za svakodnevni život opadaju.

Prema istraživanju Zapošljivost nezaposlenih osoba s invaliditetom iz 2008. godine osobe s intelektualnim teškoćama imaju prosječno manje radnoga staža te su duže nezaposlene u odnosu na druge skupine osoba s invaliditetom. Pored svega navedenog osobe s intelektualnim teškoćama su snižene samoaktivnosti te je, stoga, neophodno njihovo poticanje i vođenje u procesu pronalaska posla na njima prilagođen način. Usprkos svemu navedenom ne postoje ni formalni ni neformalni programi motiviranja za aktivno traženje posla, programi stjecanja dodatnog obrazovanja te programi stjecanja radnog iskustva za osobe s intelektualnim teškoćama koji su sadržajno i metodički prilagođeni njihovim sposobnostima. Ipak, obrazovanje i zapošljavanje snažno su povezani, bez pristupa obrazovanju osobe s intelektualnim i višestrukim teškoćama ne mogu si osigurati prikladno zapošljavanje. Onemogućavanje pristupa zapošljavanju vodi doživotnoj ovisnosti o drugima, siromaštvu i socijalnoj isključenosti, što se nadovezuje na već postojeću stigmu intelektualnog oštećenja.

Prethodno navedeni negativni stavovi poslodavaca i okoline te niske kompetencije za zapošljavanje osoba s intelektualnim i višestrukim teškoćama čine uključivanje na tržište rada ovoj populaciji gotovo neostvarivim. S druge strane gubitak motivacije za aktivno traženje posla vodi pasivizaciji osoba s intelektualnim i višestrukim teškoćama te neprijavljivanju u evidenciju nezaposlenih Hrvatskog zavoda za zapošljavanje što otežava dobivanje podataka o stvarnom broju nezaposlenih osoba s intelektualnim teškoćama.

3. Nezaposlenost osoba s invaliditetom

U evidenciji nezaposlenih osoba za područje Istarske županije Hrvatskog zavoda za zapošljavanje broj nezaposlenih osoba s invaliditetom na dan 1. kolovoza 2011. bilo je 137 osoba, od čega 58 žena. Od ukupnog broja nezaposlenih osoba s invaliditetom u županiji čak 57% (78 osoba) bilo je na području Pule, a 26% (35 osoba) bilo na području Labina i okolice. U ostalim sredinama u županiji evidentirana je manja nezaposlenost, u Poreču 7% (10 osoba), Pazinu 6% (8 osoba), Rovinju i Umagu 2 % (3 osobe), a u Buzetu nije bilo evidentiranih nezaposlenih osoba s invaliditetom. Ipak, dio osoba s invaliditetom se redovito ne prijavljuje ili se uopće ne prijavljuju u evidenciju Hrvatskog zavoda za zapošljavanje što otežava stvarno praćenje njihove nezaposlenosti.

VRSTA OŠTEĆENJA Istarska županija % IŽ Labinština % Labinština
glasovno–govorna komunikacija 1 0,73 1 3,03
kronične bolesti 6 4,38 0 0,00
intelektualne teškoće (mentalna retardacija) 66 48,18 15 45,45
psihičke i organske smetnje 0 0,00 1 3,03
oštećenje sluha 12 8,76 3 9,09
tjelesni invaliditet 36 26,28 9 27,27
oštećenje vida 9 6,57 1 3,03
više vrsta i stupnjeva oštećenja 7 5,11 3 9,09

Tablica 1. – Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom prema vrsti oštećenja na dan 1.8.2011.(županija) i 8.11.2011.(Labinština)

U odnosu na vrstu oštećenja prevladavaju osobe s intelektualnim teškoćama (mentalnom retardacijom) i čine 48,18% ili 66 osoba.

Broj osoba s invaliditetom koje se prijavljuju u evidenciju nezaposlenih osoba Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Područne službe Pula za područje mjesne nadležnosti Ispostave Labin ujednačen je u razdoblju od 2009. do 2011. godine.

Primjetno je sezonsko smanjenja broja nezaposlenih osoba s invaliditetom i to žena, dok je broj nezaposlenih muškaraca s invaliditetom tijekom trogodišnjeg praćenja isti.

Zahvaljujući ovogodišnjem zapošljavanju unutar Radno-zaštitne jedinice za zapošljavanje osoba s invaliditetom Centra za inkluziju i podršku u zajednici evidentan je pad broja nezaposlenih osoba s invaliditetom tijekom 2011. godine, pogotovo uzimajući u obzir opće stanje zaposlenosti u Istarskoj županiji.

Evidentirana nezaposlenost osoba s invaliditetom na području Ispostave Labin HZZ-a na dan 8. studenog 2011. je 33 osobe od čega je 13 žena. Svi se daljnji podaci također odnose na stanje evidentirane nezaposlenosti na prethodno navedeni dan.

Prema razini obrazovanja 58% nezaposlenih osoba s invaliditetom čine osobe s trogodišnjim srednjoškolskim obrazovanjem, a 21% osobe s završenom osnovnom školom. U evidenciji nezaposlenih osoba s invaliditetom nema osoba sa višom razinom obrazovanja od četverogodišnje srednje škole.

Razina obrazovanja muškarci % muškarci žene % žene ukupno % ukupno
NEZAVRŠENA OSNOVNA ŠKOLA 2 10,00 0 0,00 2 6,06
OSNOVNA ŠKOLA 5 25,00 2 15,38 7 21,21
SREDNJA ŠKOLA DO 3 GODINE 12 60,00 7 53,85 19 57,58
SREDNJA ŠKOLA 4 GODINE 1 5,00 4 30,77 5 15,15
UKUPNO 20 100,00 13 100,00 33 100,00

Tablica 2. – Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom prema razini obrazovanja na dan 8.11.2011.

Više od 51% evidentiranih nezaposlenih osoba s invaliditetom čine osobe u dobi od 40. do 54. godine života.

Dob muškarci % muškarci žene % žene ukupno % ukupno
15 – 19 1 5,00 1 7,69 2 6,06
20 – 24 0 0,00 0 0,00 0 0,00
25 – 29 1 5,00 3 23,08 4 12,12
30 – 34 3 15,00 1 7,69 4 12,12
35 – 39 1 5,00 2 15,38 3 9,09
40 – 44 5 25,00 0 0,00 5 15,15
45 – 49 4 20,00 3 23,08 7 21,21
50 – 54 2 10,00 3 23,08 5 15,15
55 – 59 2 10,00 0 0,00 2 6,06
više od 60 god 1 5,00 0 0,00 1 3,03
  20 100,00 13 100,00 33 100,00

Tablica 3. – Broj nezaposlenih osoba s invaliditetom prema dobi i spolu na dan 8.11.2011.

Prosječno trajanje nezaposlenosti kod evidentiranih nezaposlenih osoba s invaliditetom na području Ispostave Labin HZZ-a iznosi 70 mjeseci ili 5,83 godine, od čega su žene prosječno duže nezaposlene (82 mjeseca ili 6,83 godine) od muškaraca (62 mjeseca ili 5,16 godina).

Tijekom 2009. godine ukupno je zaposleno 11 osoba s invaliditetom s evidencije nezaposlenih, od čega 5 žena. Tijekom 2010. godine ukupno je zaposleno 6 osoba s invaliditetom, od čega 4 žene. Zbog statističke obrade podataka (praćenje izlaska iz evidencije) moguće je da se ista osoba ponavlja više puta unutar iste godine kao i da se ponavlja i u 2009. i u 2010. godini (primjer: kratkotrajno zapošljavanje iste osobe više puta unutar iste kalendarske godine ili sezonsko zapošljavanje).

Od poznatih podataka o zapošljavanju osoba s invaliditetom u 2011. godini znamo za zapošljavanje 6 osoba u radno-zaštitnoj jedinici za zapošljavanje osoba s invaliditetom, od čega je 5 žena. U radno-zaštitnoj jedinici za zapošljavanje osoba s invaliditetom prema vrsti oštećenja zaposlene su:

- dvije osoba s intelektualnim teškoćama

- tri osobe s intelektualnim i dodatnim teškoćama te

- jedna gluhonijema osoba.

4. Zakonodavni okvir zapošljavanja osoba s invaliditetom

4.1. Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom

Zapošljavanje i rad osoba s invaliditetom uređeno kao i za sve ostale osobe, a posebni zakoni i podzakonski akti omogućuju olakšavanje njihovog pristupa radu te potiču njihovo zapošljavanje. Za poslodavca su bitni sljedeći zakoni:

- Zakon o radu

- Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

- Zakon o suzbijanju diskriminacije

- Zakon o mirovinskom osiguranju.

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom razlikuje zapošljavanje osobe s invaliditetom pod općim i pod posebnim uvjetima.

Opći uvjeti zapošljavanja predstavljaju zapošljavanje osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada te sa zakonskog aspekta ovo zapošljavanje je uređeno kao i zapošljavanje svih ostalih zaposlenika.

Zapošljavanje pod posebnim uvjetima predstavlja zapošljavanje u ustanovi, trgovačkom društvu ili posebnom dijelu pravne osobe osnovanom radi zapošljavanja osoba s invaliditetom (radna jedinica, zaštitna radionica i radni centar). Budući da se ovdje radi o posebnim oblicima zapošljavanja, njihovo je poslovanje posebno norimirano.

Poslodavci iz javnog sektora imaju obvezu zapošljavanja određenog broja osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih. Trenutna obaveza je da do 31. prosinca 2011. poslodavci iz javnog sektora moraju zaposliti najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, a do 31. prosinca 2014. najmanje jednu zaposlenu osobu s invaliditetom na svakih 25 zaposlenih. Ti su poslodavci također dužni dati prednost zapošljavanju osobi s invaliditetom ukoliko zadovoljava sve tražene uvjete. Ukoliko poslodavac ima obavezu zapošljavanja, a tu obavezu ne ispunjava, plaća poseban doprinos za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom po stopi od 0,2%.

Dodatne informacije vezane uz uključivanje osoba s invaliditetom na otvoreno tržište rada možete saznati u Priručniku za poslodavce koji se nalazi na slijedećem linku: http://www.fond.hr/index.php?option=com_k2&view=itemlist&task=category&id=86:priru%C4%8Dnik-za-poslodavce&Itemid=89

4.2. Poticaji za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Temeljem Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 143/02, NN 33/05) osnovan je Fond za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom koji je započeo s poslovanjem u 2006. godini. Putem navedenoga fonda poslodavci mogu ostvariti poticaje za zapošljavanje osoba s invaliditetom.

Fond isplaćuje slijedeće redovne poticaje:

1. naknada u visini uplaćenog doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapošljavanje

2. naknada razlike radi smanjenog radnog učinka te

3. sufinanciranje troškova osobnog asistenta – pomagača u radu.

Naknada u visini doprinosa za osnovno zdravstveno osiguranje i doprinosa za zapošljavanje isplaćuje se temeljem urednog zahtjeva poslodavca, a za sve ostale poticaje Fond izrađuje i dostavlja poslodavcu poseban ugovor. Fond isplaćuje poslodavcu redovne novčane poticaje kontinuirano za protekli tromjesečni period. Radi uspješnog ostvarivanja prava, poslodavci koji zapošljavaju osobe s invaliditetom moraju poslati pravodoban i potpun zahtjev za isplatu redovnih novčanih poticaja.

Uz ispunjenje određenih uvjeta poslodavac ima pravo i na posebne poticaje za koje se sklapaju posebni ugovori između Fonda i poslodavca:

1. jednokratna materijalna davanja – obrazovanje osoba s invaliditetom

2. sredstva za prilagodbu radnog mjesta i

3. sredstva za prilagodbu uvjeta rada

4. sufinanciranje kamate za kreditna sredstva po povoljnim uvjetima te

5. sufinanciranje troškova radnog terapeuta.

Nadalje, Hrvatski zavod za zapošljavanje zadužen je za provedbu mjera aktivne politike zapošljavanja Vlade Republike Hrvatske, a dio tih mjera odnosi se upravo na skupine teže zapošljivih osoba među kojima su i nezaposlene osobe s invaliditetom. Te mjere uključuju sufinanciranje zapošljavanja, sufinanciranje i financiranje obrazovanja za potrebe tržišta rada, te uključivanje u javne radove. Navedene su mjere temelj za olakšavanje pristupa otvorenom tržištu rada ranjivim skupinama nezaposlenih osoba.

Dodatne informacije o poticajima Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje objavljene su na internetskim stranicama www.fond.hr, www.hzz.hr i www.inpromo.org. Također, projektom IN.promo izrađena je brošura o poticajima Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te se oni ovdje neće detaljno navoditi.

4.3. Projekt IN.promo

Razumijevajući probleme u radnom uključivanju osoba s intelektualnim teškoćama na području Istarske županije, Centar za inkluziju i podršku u zajednici, kao nositelj projekta, zajedno s Istarskom županijom, Gradom Labinom, Obrtničkom komorom Istarske županije te Udrugom za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Istarske županije, kao partnerskim organizacijama, provodi projekt IN.promo – uključivanje osoba s intelektualnim teškoćama na tržište rada.

Opći cilj projekta je povećati zapošljivost dugotrajno nezaposlenih i neaktivnih osoba s intelektualnim i višestrukim teškoćama u Istarskoj županiji.Specifični ciljevi projekta su povećati kompetencije 30 dugotrajno nezaposlenih i neaktivnih osoba s intelektualnim i višestrukim teškoćama za uključivanje na otvoreno tržište rada te promovirati i poticati zapošljavanje osoba s intelektualnim i višestrukim teškoćama na otvorenom tržištu rada.

Konačno, zahvaljujući aktivnostima projekta 6 je osoba s invaliditetom sa područja Labina i okolice zaposleno, što predstavlja čak 15% svih nezaposlenih osoba s invaliditetom na ovom području.

Ovaj je projekt sufinanciran je sredstvima Europske Unije kroz program predpristupne pomoći za Hrvatsku IPA – komponenta IV – Razvoj ljudski potencijala u iznosu od 77.000 € te sredstvima partnera u iznosu 19.123,50 €.

5. Poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici

5.1. Vizija

Društvo u kojem se uključivanjem u svijet rada vrednuju sposobnosti i ljudska prava osoba s invaliditetom.

5.2. Ciljevi

Svi sudionici lokalne mreže za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom spremni su angažirati vlastite resurse radi ostvarivanja navedene vizije. Također, sudionici lokalne mreže prepoznaju slijedeće prioritetne ciljeve na planu povećanja zapošljivosti osoba s invaliditetom u lokalnoj zajednici:

1. – Osnaživati osobe s invaliditetom i poslodavce za zapošljavanje osoba s invaliditetom

2. – Jačati kapacitete radno-zaštitnih jedinica za zapošljavanje osoba s invaliditetom

5.3. Mjere i aktivnosti

Ostvarivanje prioritetnih ciljeva za poticanje zapošljavanja osoba s invaliditetom razrađeno je posebnim mjerama.

Prioritetni cilj 1. – Osnaživati osobe s invaliditetom i poslodavce za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Mjera 1.1. – Održavati motiviranost osoba s invaliditetom za aktivnim traženjem posla

Aktivnosti:

  • organizirati motivacijske treninge
  • provesti ispitivanje o mogućnostima za zapošljavanje među osobama s invaliditetom

Mjera 1.2. – Provoditi edukaciju dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom

Aktivnosti:

  • organizirati edukacijski trening prilagođen osobama s invaliditetom s ciljem lakšeg zapošljavanja na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima

Mjera 1.3. – Omogućiti dugotrajno nezaposlenim osobama s invaliditetom stjecanje radnog iskustva

Aktivnosti:

  • formirati radni centar kao model pripreme za zapošljavanje osoba s invaliditetom
  • organizirati radne aktivnosti u okviru radnog centra
  • uključiti osobe s invaliditetom u aktivnosti centra, svakodnevnim aktivnostima u trajanju do 4 h dnevno

Mjera 1.4. – Senzibilizirati i poticati poslodavce za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Aktivnosti:

  • provesti ispitivanje o mogućnostima za zapošljavanje među potencijalnim poslodavcima osoba s invaliditetom
  • predstaviti modele dobre prakse
  • informirati poslodavce o mogućnostima zapošljavanja osoba s invaliditetom kroz individualno savjetovanje i grupne prezentacije

Prioritetni cilj 2. – Jačati kapacitete radno-zaštitnih jedinica za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Mjera 2.1. – Promicati uporabu proizvoda koje su izradile osobe s invaliditetom u radno-zaštitnoj jedinici

Aktivnosti:

  • organizirati javne prezentacije javnom i gospodarskom sektoru
  • organizirati javne prezentacije građanima lokalne zajednice
  • organizirati medijske nastupe u svrhu promocije proizvoda i zapošljavanja u radno-zaštitnoj jedinici
  • izraditi promotivni materijal i internetsku stranicu
  • prikupiti povratne informacije o stavovima opće populacije spram zapošljavanja osoba s invaliditetom

Mjera 2.2. – Razvijati nove radno-proizvodne aktivnosti i modele zapošljavanja

Aktivnosti:

  • nadograditi postojeće radno-proizvodne aktivnosti
  • uvesti nove radno-proizvodne aktivnosti
  • uvesti nove modele zapošljavanja u okviru povremenih radnih zadataka za javni i gospodarski sektor

Mjera 2.3. – Pružati kontinuiranu potporu djelovanju radno-zaštitnih jedinica za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Aktivnosti:

  • osigurati korištenje prostora za rad bez naknade
  • osigurati korištenje javnih površina za predstavljanje aktivnosti bez naknade
  • osobno promovirati aktivnosti radno-zaštitne jedinice

5.3. Provedba mjera

Uspješnost u ostvarivanju prioritetnih ciljeva utvrđena je indikatorima i rokovima izvršenja za svaku od planiranih mjera.

Prioritetni cilj 1. – Osnaživati osobe s invaliditetom i poslodavce za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Mjera Indikatori Zadužene osobe
1.1. – Održavati motiviranost osoba s invaliditetom za aktivnim traženjem posla - 2 treninga za dugotrajno nezaposlene osobe s invaliditetom- anketirano 20 osoba s invaliditetom - Centar za inkluziju- Hrvatski zavod za zapošljavanje – Centar za socijalnu skrb Labin
1.2. – Provoditi edukaciju dugotrajno nezaposlenih osoba s invaliditetom 2 edukacijska treninga za uključivanje na radno mjesto - Centar za inkluziju – Hrvatski zavod za zapošljavanje- Centar za socijalnu skrb – Pučko otvoreno učilište
1.3. – Omogućiti dugotrajno nezaposlenim osobama s invaliditetom stjecanje radnog iskustva - uređene prostorije za aktivnosti radnog centra- uređeno financiranje aktivnosti radnog centra- 6 osoba uključeno u radne aktivnosti - Centar za inkluziju – Hrvatski zavod za zapošljavanje- Centar za socijalnu skrb – Grad Labin- Udruženje obrtnika Labin- gospodarski sektor
Mjera Indikatori Zadužene osobe
1.4. – Senzibilizirati i poticati poslodavce za zapošljavanje osoba s invaliditetom - informirano i anketirano 40 potencijalnih poslodavaca- 2 foruma o zapošljavanju osoba s invaliditetom - Centar za inkluziju – Hrvatski zavod za zapošljavanje- Udruženje obrtnika Labin- gospodarski sektor

Prioritetni cilj 2. – Jačati kapacitete radno-zaštitnih jedinica za zapošljavanje osoba s invaliditetom

Mjera Indikatori Zadužene osobe
2.1. – Promicati uporabu proizvoda koje su izradile osobe s invaliditetom u radno-zaštitnoj jedinici - 6 javnih predstavljanja na štandu- predstavljanje radova na forumima o zapošljavanju osoba s invaliditetom- 6 medijskih nastupa- anketirano 30 građana o stavovima o zapošljavanju osoba s invaliditetom- promocijski materijali: letak, plakat – internetska stranica - Centar za inkluziju – jedinice lokalne samouprave- Turistička zajednica Grada Labina- gospodarski sektor- civilni sektor
2.2. – Razvijati nove radno-proizvodne aktivnosti i modele zapošljavanja - dodatna oprema za rad u radno-zaštitnoj jedinici- organizirana jedna vanjska usluga/aktivnosti - gospodarski sektor- Centar za inkluziju- Obrtnička komora Istarske županije
2.3. – Pružati kontinuiranu potporu djelovanju radno-zaštitnih jedinica za zapošljavanje osoba s invaliditetom prostori i javne površine dane na korištenje bez naknade - Grad Labin- općine Labinštine- Srednje škola Mate Blažine Labin-Centar za socijalnu skrb Labin- organizacije civilnog društva

6. Mreža za podršku zapošljavanju osoba s invaliditetom

Mreža za podršku zapošljavanju osoba s invaliditetom predstavlja neformalnu i dobrovoljnu skupinu osoba koje predstavljaju tijela javne vlasti, gospodarske subjekte i njihove organizacije te civilno društvo.

U znak pristupanja Mreži svi članovi vlastoručno potpisuju Povelju o sudjelovanju koja glasi:

Mi, predstavnici javnog, gospodarskog i civilnog sektora

želimo pokrenuti intenzivnije uključivanje

osoba s invaliditetom na tržište rada.

Želimo vrednovati sposobnosti svakog čovjeka

i djelovati u smjeru ostvarivanja temeljnih ljudskih prava,

posebice prava na rad. Time želimo ojačati ekonomsku neovisnost,

socijalnu uključenost i opće zdravstveno stanje osoba s invaliditetom.

Svjesni smo da je jedino akcijom svih dionika u lokalnoj zajednici

moguće značajnije pristupiti uključivanju osoba s invaliditetom u svijet rada.

Iz tih razloga prihvaćamo pokretanje

Mreže za podršku zapošljavanju osoba s invaliditetom

te ćemo u radu ove neformalne mreže aktivno sudjelovati

svojim znanjem i resursima.”

Skup svih članova Mreže održava se jedanput godišnje, a po potrebi i češće, kada se razmatraju postignute aktivnosti u okviru planiranih mjera te planiraju aktivnosti za naredno razdoblje. Također, na skupu svih članova bira se izvršni tim Mreže.

Izvršni tim čine izabrani članovi Mreže, a glavna je njegova odgovornost uspješna provedba planiranih aktivnosti Mreže. Izvršni tim sastaje se prema potrebi, u pravilu svaka tri mjeseca. Izvršni tim može za pojedine zadatke formirati radne grupe koje će raditi na pojedinoj mjeri ili aktivnosti plana.

Tajnik/-ca Mreže imenuje Izvršni tim sa zadatkom administrativne podrške i praćenja aktivnosti Mreže.

Rad Mreže temelji se na načelima demokratskog odlučivanja i uvažavanja stavova svakog člana. Svi članovi slobodni su davati prijedloge za unapređenje rada Mreže i ostvarivanje prioritetnih ciljeva. O radu tijela Mreže vodi se zapisnik.

Svi javni nastupi članova u ime Mreže moraju se usuglasiti s Izvršnim timom.

 

Povratak na vrh
Dizajnirano s posebnom pažnjom i ljubavlju kod Blagonic Brothers